HRVATICA….priča o sorti, vinu i jednom vjenčanju

Autohtone sorte

HRVATICA….priča o sorti, vinu i jednom vjenčanju

Prije nekog vremena, u moru dokumenata, starih računa, dragih razglednica i uspomena  pjesničkih iskrica, fotografija i ostalih papira što ih kroz život vučemo kao prtljagu (čak i onda kad ne putujemo) pronašla sam listić, ispisan rukom slavnog kuhara Steve Karapandže,

koji je vodio moje vjenčanje, prije 41 godinu u najzagrebačkijom hotelu svih vremena, Esplanadi. Zapravo se radi o svojevrsnoj vinskoj karti sastavljenoj specijalno za tu svečanost. Tada nisam znala puno o vinima, a istini za volju, izvrsnih hrvatskih i nije baš bilo mnogo. Danas, zahvaljujući članstvu u udruzi WOW/Žene i vino te posjetu čuvenom festivalu rosé vina Pink Day (15.travnja 2023. održat će se već deseti puta!) sve više učim o vinima uopće, a osobito našim hrvatskim vinima i autohtonima sortama.  Pažnju mi je, tako, na mom „papiriću“, privuklo vino Hrvatica, PIK Umag. Način kako je Karapandža na papiriću „uokvirio“ upravo to vino pokazuje da je na neki način imalo prioritet, središnje mjesto ne samo na ceduljici i vinskoj karti, nego i cijelom vjenčanju. Uz nas, mladence, bilo je zvijezda događanja.

Hrvatica je bilo (nažalost, više se ne proizvodi!), vino koje je na tržište plasirao PIK Umag, koji također više ne postoji, ružičasto suho vino vinogorja Bujština kontroliranog porijekla. Radilo se o kvalitetnom ružičaštom vinu proizvedenom od istoimene sorte grožđa (hrvatica), ugodnog mirisa i ljupkog okusa (tekst s etikete). Udio alkohola je bio 10,7 %, što potvrđuje da se radilo o laganom i pitkom vinu koje ako ga popiješ čašu više, neće imati negativnih posljedica na kondiciju idućeg dana. Prema dostupnim izvorima i informacijama sorta vinove loze hrvatica se smatra autohtononm istarskom crnom sortom vinove loze i najvjerojatnije je istarski endem. Karakterizira ju snažan trs, jaka rozgva i bujnost lista. Grozd ove sorte ima velike i okrugle plave bobice, osrednje čvrstoće u strukturi bobe te bezbojni sok neutralnog okusa i mirisa. List je srednje veličine i širine te ima dugačku peteljku. Površina lista tamnozelene je boje a poleđina nešto svjetlije nijanse. Kao sorta, osjetljiva na sunce, traži zaštitu grozdova lišćem. Vrijeme dozrijevanja je druga polovica mjeseca rujna i obično je vrlo rodna sorta. Vino koje daje je boje trešnje, lagano je sa svega oko 11% alkohola, nježno; finog okusa i mirisa. Sinonimi ili ostala poznata imena ove sorte su: crevatizza, carbonera, hrvatica črna, markolina, negrara, negrona, chervatizza, karbonić, bonarda, crovattina nera, crovattina, crovatina, croatina, bonarda pignola, bonarda piccola, croatina piccola te kamenina. Ovo posljednje podcravam jer se kao kamenina sorta ponovno pojavljuje u kupažama Kvarnera. Tradicionalno se uzgaja u vinogradima zajedno s ostalim sortama a krajem 20. stoljeća pokušalo se hrvaticu širiti u sortno čistim vinogradima u Istri, no posljednjih godina tako je širenje zaustavljeno. Priča o porijeklu hrvatice seže u daleku prošlost a drži se da su jedan ili dva trsa donijeti u Istru iz Italije (Vitolović, 1960) iako njezin uzgoj, niti u prošlosti niti danas, u Italiji nije poznat – dok je sjeverozapadni dio Istre – od Poreča do Umaga – s ostalim starim sortama, najbolje poznaje. Posebno se ovdje ističe rosé, kupaža vinara Danijela Kraljevića Cuja, od 70% terana, 20% merlota te 10 % hrvatice. U opisu ovog ružičastog vina navodi se, kako upravo hrvatica tom vinu daje nježnost. Na povezinici https://bookaleta.com/za-tri-godine-opet-cemo-piti-hrvaticu-iz-kastelira/. više o vinariji Cuj, u Kašteliru; o obnovi nasada hrvatice i zanimljivostima sorte. Danas se hrvatica i dalje najviše uzgaja u sjeverozapadnom dijelu Istre te u njezinom središnjem dijelu. Osim u Istri, moguće ju je pronaći i u Hrvatskom primorju, uglavnom na otoku Krku, gdje se uzgaja pod imenom kamenina.

Kameninu (hrvaticu) često pronalazimo u kupaži rosé vina i rosé pjenušaca, sjedinjenu sa sortama brajdice, sansigota i debijana. Osobito je prisutna u Rosé vinu Vinarije Nada (sv. Nadalija) i njihovom brut pjenušcu Draschitza, roséu Vinarije Gospoja te pjenušcu PZ Vrbnik Valomet. I ostali krčki vinari sortu uzgajaju u manjim količinama i nekim njihovim vinima sudjeluje tek simbolički. Kao i za ostale autohtone sorte i za hrvaticu vrijedi potreba povećane proizvodnje sadnog materijala koja je posljednjih desetljeća zanemarivana. Ostaje nada da će njezin uzgoj u budućnosti postati prepoznatljiviji i  rašireniji, te kako će uzgoj koji vodi do ponavljanja jedinstvenih okusa i mirisa u vinskoj ponudi ove jedinstvene i autohtone vrste pronaći proizvođače! O kušačima i kupcima ne treba trošiti riječi. U njih, u potpunosti, vjerujem! U svakodnevnom uživanju okusa i mirisa, usklađenog sa primjerenom hranom, ovoj rosé s nestrpljenjem iščekujemo. Pa i na vjenčanjima, nadam se!

Dunja Seiter-Šverko

PINK DAY možete pratiti i na društvenim mrežama:
Facebook: https://www.facebook.com/PINK-DAY-166888780125529/
Instagram: https://www.instagram.com/pinkdayzg